Aleksandar, koji će kasnije postati „ Veliki" rodjen je kao sin makedonskog kralja 356. godine prije nove ere u sjevernom dijelu Grčke. Njegov otac Filip je imao mnogo žena i sa njima mnogo sinova prije nego sto se rodio Aleksandar. Međutim, pošto je Aleksandar bio sin njegove zakonite žene, u njega je polagao mnogo nade, i kao otac je prema njemu bio veoma strog. Aleksandar je stekao najbolje spartansko obrazovanje. Filip je bio veoma surov kao otac i kažu da je jednom prilikom bacio Aleksandra u čopor lavova. Aleksandrov danje počinjao prije svitanja, nakon oskudnog doručka. Kako su dani prolazili, on je izvrsavao svoje stroge vojničke dužnosti zajedno sa sinovima ostalih plemića. Obučavan da komanduje vojnicima i da ih predvodi, zbližio se sa ocem. Zahvaljujuči ovakvom načinu života, postao je stamen i izdržljiv, odan stoičkoj etici.
Izabiranjem izuzetnog učitelja, Filip je Aleksandru pružio izuzetno obrazovanje, obrazovanje dostojno jednog kralja. Prije njega ih je bilo nekoliko, ali ni jedan nije ispunio kraljeva očekivanja. Imajući u vidu najbolje učitelje u cijeloj Grčkoj, odlučio se za Aristotela, veoma cijenjenog i svestranog učenjaka, koga je Bog obdario najbrilijantnijim umom među Grcima. Aristotel je došao u Makedoniju i bio bogato nagradjen da princu pruži svestrano obrazovanje iz svih predmeta, od filozofije do politike, preko biologije do astronomije. Sto se nauke tiče, volio je astronomiju i kažu da mu je omiljeni epski lik bio Ahilej, junak Homerove Ilijade. Kad je odrastao, bio je princ spretan i sa perom i sa mačem. Postao je kraljev zastupnik 340, godine, kad mu je bilo tek šesnaest godina, a slijedeće dvije godine se borio kao zapovjednik u bici kod Heroneje.
Aleksandar je cijenio hrabrost, pa čak i kod svojih neprijatelja, što svijedoči i jedna priča o hrabroj ženi iz Tebe koja je ubila jednog makedonskog vojnika, a kada su je doveli pred Aleksandra on ju je pustio kada je vidio sa koliko hrabrosti ona pruža otpor vojnicima. Divo se on i mudrim ljudima. Postoji jedna anegdota o susretu Aleksandra i Grčkog filozofa Diogena koji je živio u buretu. Navodno je Aleksandar čuo za veliku mudrost tog siromašnog starca i došaoje do njegan i rekao mu: „Kaži šta ti treba. Sve ću ti dati". Na što ga je Diogen pogledao i odgovorio: „ Onda se molim vas sklonite. Zaklanjate mi sunce". Aleksandar je bio šokiran stavom koji isključuje svaku vrstu materijalne koristi pa je rekao: „ Da nisam Aleksandar, poželo bih da budem Diogen."
Izabiranjem izuzetnog učitelja, Filip je Aleksandru pružio izuzetno obrazovanje, obrazovanje dostojno jednog kralja. Prije njega ih je bilo nekoliko, ali ni jedan nije ispunio kraljeva očekivanja. Imajući u vidu najbolje učitelje u cijeloj Grčkoj, odlučio se za Aristotela, veoma cijenjenog i svestranog učenjaka, koga je Bog obdario najbrilijantnijim umom među Grcima. Aristotel je došao u Makedoniju i bio bogato nagradjen da princu pruži svestrano obrazovanje iz svih predmeta, od filozofije do politike, preko biologije do astronomije. Sto se nauke tiče, volio je astronomiju i kažu da mu je omiljeni epski lik bio Ahilej, junak Homerove Ilijade. Kad je odrastao, bio je princ spretan i sa perom i sa mačem. Postao je kraljev zastupnik 340, godine, kad mu je bilo tek šesnaest godina, a slijedeće dvije godine se borio kao zapovjednik u bici kod Heroneje.
Aleksandar je cijenio hrabrost, pa čak i kod svojih neprijatelja, što svijedoči i jedna priča o hrabroj ženi iz Tebe koja je ubila jednog makedonskog vojnika, a kada su je doveli pred Aleksandra on ju je pustio kada je vidio sa koliko hrabrosti ona pruža otpor vojnicima. Divo se on i mudrim ljudima. Postoji jedna anegdota o susretu Aleksandra i Grčkog filozofa Diogena koji je živio u buretu. Navodno je Aleksandar čuo za veliku mudrost tog siromašnog starca i došaoje do njegan i rekao mu: „Kaži šta ti treba. Sve ću ti dati". Na što ga je Diogen pogledao i odgovorio: „ Onda se molim vas sklonite. Zaklanjate mi sunce". Aleksandar je bio šokiran stavom koji isključuje svaku vrstu materijalne koristi pa je rekao: „ Da nisam Aleksandar, poželo bih da budem Diogen."
Нема коментара:
Постави коментар