четвртак, 18. април 2013.

Biografija Aleksandra Makedonskog

Aleksandar i Aristotel
Aleksandar, koji će kasnije postati „ Veliki" rodjen je kao sin makedonskog kralja 356. godine prije nove ere u sjevernom dijelu Grčke. Njegov otac Filip je imao mnogo žena i sa njima mnogo sinova prije nego sto se rodio Aleksandar. Međutim, pošto je Aleksandar bio sin njegove zakonite žene, u njega je polagao mnogo nade, i kao otac je prema njemu bio veoma strog. Aleksandar je stekao najbolje spartansko obrazovanje. Filip je bio veoma surov kao otac i kažu da je jednom prilikom bacio Aleksandra u čopor lavova. Aleksandrov danje počinjao prije svitanja, nakon oskudnog doručka. Kako su dani prolazili, on je izvrsavao svoje stroge vojničke dužnosti zajedno sa sinovima ostalih plemića. Obučavan da komanduje vojnicima i da ih predvodi, zbližio se sa ocem. Zahvaljujuči ovakvom načinu života, postao je stamen i izdržljiv, odan stoičkoj etici.
Izabiranjem izuzetnog učitelja, Filip je Aleksandru pružio izuzetno obrazovanje, obrazovanje dostojno jednog kralja. Prije njega ih je bilo nekoliko, ali ni jedan nije ispunio kraljeva očekivanja. Imajući u vidu najbolje učitelje u cijeloj Grčkoj, odlučio se za Aristotela, veoma cijenjenog i svestranog učenjaka, koga je Bog obdario najbrilijantnijim umom među Grcima. Aristotel je došao u Makedoniju i bio bogato nagradjen da princu pruži svestrano obrazovanje iz svih predmeta, od filozofije do politike, preko biologije do astronomije. Sto se nauke tiče, volio je astronomiju i kažu da mu je omiljeni epski lik bio Ahilej, junak Homerove Ilijade. Kad je odrastao, bio je princ spretan i sa perom i sa mačem. Postao je kraljev zastupnik 340, godine, kad mu je bilo tek šesnaest godina, a slijedeće dvije godine se borio kao zapovjednik u bici kod Heroneje.
Aleksandar je cijenio hrabrost, pa čak i kod svojih neprijatelja, što svijedoči i jedna priča o hrabroj ženi iz Tebe koja je ubila jednog makedonskog vojnika, a kada su je doveli pred Aleksandra on ju je pustio kada je vidio sa koliko hrabrosti ona pruža otpor vojnicima. Divo se on i mudrim ljudima. Postoji jedna anegdota o susretu Aleksandra i Grčkog filozofa Diogena koji je živio u buretu. Navodno je Aleksandar čuo za veliku mudrost tog siromašnog starca i došaoje do njegan i rekao mu: „Kaži šta ti treba. Sve ću ti dati". Na što ga je Diogen pogledao i odgovorio: „ Onda se molim vas sklonite. Zaklanjate mi sunce". Aleksandar je bio šokiran stavom koji isključuje svaku vrstu materijalne koristi pa je rekao: „ Da nisam Aleksandar, poželo bih da budem Diogen."

Нема коментара:

Постави коментар